O
jeziku u javnim glasilima
Rečnik
- pojmovnik suvišnih ili pogrešnih tuđica
Autor:
Blažo Guzina
Copyright
© Blažo Guzina, 2024
www.BlazoGuzina.yolasite.com
Margaritas ante porcos
Sadržaj:
Predgovor
|
|
Nekad i sad - o radiju i televiziji u Italiji i Srbiji |
5 |
Kako to rade Francuzi? |
9 |
A kako se radi kod nas? |
9 |
Englesko-turske "nacionalne" televizije |
11 |
Porazni primeri neznanja i neodgovornosti |
11 |
Fudbal ili nogomet? Kapiten
ili kapetan? |
12 |
Čudo zvano mobilni
autobus |
13 |
Lektorske vratolomije
|
13 |
Rečnik - pojmovnik suvišnih, nepotrebnih ili pogrešnih tuđica i najčešćih grešaka u štampanim i
elektronskim glasilima |
17 |
Predlog za uvođenje slova ǝ,
u srpsku ćiriličnu azbuku i latiničnu
abecedu
|
52 |
Predgovor
U leto davne 1966, školski raspust posle drugog razreda gimnazije
ulepšala mi je muzika s nove ploče Bitlsa. Slušao sam je svakodnevno, i,
prevodeći tekst pesme "Eleanor
Rigby" naučio sam englesku reč socks
(sokne, dokolenice), te saznao i da je čarapa
turcizam. Osim ushićenosti lepotom muzike, osećao sam se i nelagodno, razmišljajući
kako smo se zbog jedne tuđice, i to turcizma, odrekli dveju reči - sokne i
dokolenice, a moguće i treće, koja se logički nameće - natkolenice, umesto - dugačkih
čarapa.
U pesmi se pominju i zrna riže, te sam se pitao, uz saznanje da su naši
ljudi van Srbije sačuvali reč riža, dok su ovde prigrlili turcizam pirinač, da li su nepotrebne, jezički štetne
tuđice, pretežno turcizme i germanizme nekritički usvajali prethodnici i
istomišljenici onih koji se, na primer, hvale da su se na kakvom narodnom
veselju provodili uz prigodnu "našu" muziku, iransko-iračko-turskog
prizvuka? Tih dana bio sam na jednoj svadbi u Niškoj banji, i gledao alkoholom
zagrejano društvo kako uz azijske ritmove peva nekakve nerazumljive tuđice - aj aman zaman, aj anum džanum, dok
igraju visoko podignutih ruku, naročitim, izazovnim pokretima ramena i kukova.
Oduševljeno su plesali poput trbušnih plesačica, sultanovih haremskih robinja
na dvoru u Istanbulu, a da im nije neobično što u Srbiji, nekoliko vekova
docnije, osim žena, tako ženstveno ramenima i kukovima uvijaju, ili kako oni
kažu "mešaju", i muškarci!
Potom sam saznao, u razgovoru s poznanikom koji se vratio iz Grčke, da
su nacionalno svesni Grci, posle propasti otomanske vladavine, ukinuli sve
nametnute turske nazive. Kod njih nema
Ade Huje, Hisara, Čubure, Čaira, Šehera, Ćuprije, Kuršumlije, Dorćola,
Topčidera, Kumbare, Karamana, Karaburme, Limana, Čukarice, Tašmajdana, Avale
ni Kalemegdana. Ovi nazivi mogu biti
prevedeni i na grčki, kao i kod nas na srpski, ali samosvesni Grci ih nisu ni
prihvatali od tuđina, niti prevodili. Njihovi toponimi su njihovi, grčki!
2
I oni imaju predgrađa i zaseoke, ali nemaju, za razliku od nas, ni mahale ni male. Nisu se šalili s tako ozbiljnim pitanjima identiteta, čuvali
su svoje korene i nisu dozvolili da budu poniženi nametanjem tuđinskog, turskog
nasleđa! To važi i za reku turskog naziva Vardar,
koja kao turska teče kroz nekadašnju jugoslovensku republiku Makedoniju, ali,
prelaskom granice, u Grčkoj njene vode postaju grčke i zovu se Aksios.
Razmišljajući kako je tragično što kod nas nisu bar 1913, ako ne još
1804. ili 1815, ukinuli turske nazive, počeo sam da se šalim zbunjujući moje
gimnazijsko društvo pokušajem da pronađem srpske nazive umesto turskih,
približnim prevođenjem - Ćuprije u Mostar, Majdanpeka u Rudnik, Čaira u Park,
Kuršumlije u Metković. Docnije sam saznao da je pravo ime Kuršumlije - Bele crkve,
po dvema crkvama bele boje, ali se nisam bavio pitanjem da li je i metak u
nazivu Metković možda turska reč, jer bi to bilo nevažno da smo sačuvali Bele
crkve. Saznao sam i da Tašmajdan znači kamenolom, ali sam s prevođenjem pred
vršnjacima ubrzo prestao, jer sam pojedincima išao na živce, svestan da i u
mojoj generaciji ima beskičmenjaka, tužnih čovečuljaka bez želje, hrabrosti i
volje da išta promene. Uočio sam i kako pojedinci, koji, na časovima
književnosti, pred strogom profesorkom vode računa da kažu, na primer - kupac,
susedstvo, vetar, napojnica,
zakuska, predjelo, čim izađu na
ulicu prigrle turcizme - mušterija, komšiluk, košava, bakšiš, meze ili, još ružnije, mezetluci, verovatno pod uticajem
roditelja, odnosno manje-više neškolovane sredine, nesvesni tuge i poniženja
kukavnog životarenja u žabokrečini osrednjosti.
Osim gimnazijskih profesora, od kojih smo učili da pravilno govorimo i
pišemo, i u štampanim i elektronskim glasilima bilo je visokoškolovanih
novinara i urednika, koji su uz pomoć lektorâ uspevali koliko-toliko da spreče
ruženje jezika rogobatnim tuđicama i biserima
novogovora, poput gumi-defekt umesto
pukla guma, ili auto pranje umesto
peronice automobila. Ali, uočio sam i da je među odraslima, od kojih je valjda
trebalo da kao dečak učim, na njih se ugledam, većina prihvatala turcizme i
germanizme kao podrazumevane, kao zadato stanje, bez svesti o potrebi
preispitivanja štetnosti ruženja i uništavanja jezika, naročito nekritičkim
prihvatanjem tuđica koje potiskuju naše reči istog značenja, a da i ne govorimo
o pogrešnim, nelogičnim, nestručnim, nepravilno prevedenim ili iskvarenim,
glupavim uličnim oblicima.
3
Nespremnost na usavršavanje, unapređivanje, stremljenje ka višem, boljem
i lepšem, a posebno nedostatak volje za ispravljanjem grešaka, za odbacivanjem
zabluda, menjanjem prevaziđenog, tupoglavog i zastarelog, već tada, kao
gimazijalac, doživljavao sam kukavnim i tužnim, tragičnim i jadnim. Smatrao sam
to odrazom nedostatka samosvesti, uključujući i nacionalne svesti, u čemu
Grcima ili, recimo, Francuzima nismo dorasli, nismo im ni do kolena.
A danas, kad se u mislima vremeplovom vratim u okolnosti pod kojima smo
živeli u Srbiji nesrećnih 90-tih
godina, setim se i da su se protivnici
boljševizma radovali padu Berlinskog zida, da bi se potom zapitali da li s nama
nešto nije u redu. Naime, te devedesete su ustvari počele 1987, kobnim dolaskom
na vlast jednog političara, komuniste, njegove supruge i njihovih drugova i drugarica. Ubrzo ćemo se, na
žalost, neveselo setiti i proročkih reči velikana, Radoja Domanovića, koji je,
kao što znamo, Srbiju nazvao Stradijom.
U opštem propadanju Srbije, tih godina pojavili su se, uz pomenutog
političara i vlastoljubivu suprugu, njihove brojne prišipetlje, političari i
politikanti, novinari i urednici, koji su, pored svega rđavog što su uradili,
doprineli i ruženju srpskog jezika uvođenjem suvišnih, pogrešnih, nelogičnih pa
i glupavih tuđica. Samo u Srbiji postalo je moguće da na televiziji rade
prevodioci koji ne umeju da prevedu reč hidrogen (vodonik) i urednici koji
potpisuju emisije o budućim automobilima sa pogonom na "hidrogen", i
da se snimanjem reklama bave i nesrećnici koji ne znaju šta je hemijski obrazac (formula), ponavljajući
besomučno njihovu pogrešnu, kako oni kažu - hemijsku formulaciju.
No, nisu samo oni krivi, već, kao što kaže junak jednog filma, kriva je
ova situacija. Uzgred, tuđica situacija je verovatno
najzloupotrebljavanija opšta poštapalica i nesrećna zamena za mnoštvo pojmova
koje nisu naučili samozvani novinari i nadobudni urednici. Kada ne znaju kako
se zove pojava o kojoj izveštavaju latiće se spasonosne - situacije. Verovatno misleći da su se super dosetili. Super su
objasnili situaciju i preživeli, nego
šta!
4
Srbiju je tužnih devedesetih najpre snašlo opšte srozavanje merila
vrednosti, uključujući i sadržaje u novinama i programima radija i televizije,
i to takvo da se čak i dobronamernim kritičarima ruženje jezika čini tek manjim
od dva zla, uz svesno zanemarivanje da je i manje zlo - zlo.
Kada se dozvoli da se u televizijskom studiju, pred kamerama puši (kao u
emisiji simboličnog naziva - Balkanskom
ulicom), ili da se prikazuje emisija sa horoskopom, što je nezamislivo u
pristojnim televizijama, u uređenim društvima, ne bi se trebalo potom čuditi
posledičnom vrednosnom strmoglavu. Ali, nisu to svi smatrali strmoglavom. Direktor
jedne privatne televizije hvalio se tako da je stvorio - najbolju,
najmoderniju, tobože evropsku, televiziju, a u njihovom programu mogli ste prvi
put u našim glasilima čuti, umesto reči vetrobran ili vetrobransko staklo,
ružnu tuđicu, kojom "polome" jezik dok je izgovore na uličnom,
iskvarenom nemačkom - šoferšajbna.
I, umesto da to bude opomena kako ne treba raditi, pojavile su se i
druge loše televizije, sa njihovim šoferšajbnama,
štiklama, pikslama i pikavcima.
Stoga, ovaj tekst i priloženi rečnik - pojmovnik nisu preporučljivi
čitaocima bez razvijenog osećaja odgovornosti za očuvanje jezika i sprečavanje
kvarenja i ruženja nepotrebnim tuđicama. Posebno ne onima koje ne živciraju, ili nerviraju (kako bi radije rekli
pobornici tuđice nerv, umesto našeg
lepog živca) pojedini voditelji sportskih programa, dovoljno neobrazovani da im
ne smeta i ne stide se da kažu da je - Mitrović dao gol štiklom!
A nekada se u gimnaziji dobijala opomena ili smanjena ocena za štiklu, fleku, ofinger, escajg, špajz,
kuver, ordever, fruštuk, dezert, merak, gepek, felnu, kilažu, gramažu ili bakšiš.
Dok ovo pišem, setio sam se i saznanja o zanimljivim sličnostima ali i
različitostima ne tako davnih događaja koji svedoče o odnosu štampanih i
elektronskih glasila prema jeziku u, na primer, Italiji i Francuskoj, u odnosu
na Srbiju.
5
Nekad i sad - o radiju i televiziji u Italiji i Srbiji
Tokom 1990-91, radeći u Evropskoj radiodifuznoj uniji, EBU, prisustvovao
sam brojnim sastancima međunarodnih ekspertskih radnih grupa. Na jednom
sastanku u Parizu, predstavnica Italijanske radio televizije (RAI) ispričala mi
je da se njene kolege i koleginice ponose dostignućima na polju jezičkog,
kulturnog i civilizacijskog ujedinjenja Italijana. Kada je Garibaldi ujedinio
Italiju geografski i politički, suočio se s naizgled nepremostivim razlikama
između razvijenog severa i zaostalog juga, koje za života nije uspeo čak ni da
ublaži. U svakoj provinciji govorili su drugačijim narečjem.
O tome svedoči i anegdota o dvojici inženjera iz Milana koji su došli na
jug Italije da rukovode izgradnjom jednog objekta. Pošto su govorili
školovanim, pravilnim italijanskim, nerazumljivim neobrazovanim južnjacima,
kroz gradić se ubrzo pronela vest o dolasku - dva Engleza. Toliko im je strano
zvučao književni italijanski jezik. Međutim, stanje se promenilo posle prvog
svetskog rata, zahvaljujući radio stanicama koje su prenosile programe
pripremane u Rimu i Milanu. Njima se kasnije pridružuju i televizijske stanice,
i za nekoliko decenija Italijani su naučili da govore pravilnim italijanskim.
U nastavku razgovora, koleginici iz Italije rekao sam da se slično dogodilo
i u Srbiji. Doprinos širenju jezičke kulture dali su Radio Beograd, potom Radio
televizija Beograd, RTV Novi Sad i Radio Niš, tokom prvih decenija razvoja
radija i televizije.
6
Ali, ono što nisam mogao da joj kažem ni da predvidim, dogodiće se godinama
kasnije. Širom Srbije možete sresti pripadnike starijih generacija, koji
pravilno govore, naučivši književni jezik u vreme kada smo imali najpre samo
tri radijska, a zatim i jedan, a docnije dva televizijska programa. Na žalost,
istim se ne mogu pohvaliti njihovi unuci, odrasli u vreme mnogobrojnih
novostvorenih lokalnih i regionalnih radio i TV stanica, u kojima se ne
posvećuje dovoljno pažnje pravilnom govoru.
U radio televizijama Beograd i Novi Sad decenijama su birali novinare i
voditelje programa na osnovu konkursâ, na koje se prijavljivalo stotine
fakultetski obrazovanih stručnjaka. Bilo je potrebno da, osim pravilnog
izgovora, poznaju i strane jezike i da ih krasi široka opšta kultura. I,
naravno, zahtevalo se da imaju jasan, uhu prijatan, milozvučan, stručnjaci bi
rekli - radiofoničan glas. Suprotno, čast izuzecima, današnjim brojnim
novinarima, televizijskim voditeljima i voditeljkama koje su izabrali da govore
pred mikrofonom iako imaju kreštav, pušački promukao glas, kao da se neko
namerno ruga slušaocima i gledaocima.
Uzgred, a to nisam mogao reći dobronamernoj Italijanki, i kod nas su
svojevremeno, u Kraljevini Jugoslaviji vodili računa o jeziku toliko predano da
su, recimo, pisali svetliljka, svetlionik, jer ti predmeti svetle, ne svete. Znali su i da katolik ima suprugu
katolikinju, ne, kao danas, katolkinju,
da se na ruku stavlja narukvica, a na nogu nanogvica, ne nanogica. Znali su i da se na uho stavlja naušnica, a iz
pristojnosti nisu pitali na šta se stavlja minđuša.
Znali su šta je grudnjak, a šta su brus i brusni kamen. Znali su da bruse, a ne
da šmirglaju. Bilo je naravno, i
simpatičnih preterivanja, kao kada su kraljicu Elizabetu nazivali Jelisavetom,
a kralja Džordža V - Đorđem V.
Danas, u ponekim novoosnovanim TV stanicama i produkcijskim kućama,
učestvuju u snimanju emisija, priloga i reklama, ili vode program i osobe koje
ne umeju pravilno da izgovore Garnier,
colour naturals ili femme fatale.
Jedan televizijski voditelj godinama je dodeljivao učesnicima kviza čekove
sa pogrešno napisanim brojevima (primer: 5,000 dinara; o ispravnom pisanju videti u rečniku u tabeli 1). On se, uzgred, "proslavio" i kada je pametnim, od njega daleko školovanijim
učesnicima kviza, poklanjao knjigu pitanja i odgovora, "hvaleći" je rečima: na kraju knjige imaju odgovori.
7
Da nije tužno i ružno, bilo bi tragikomično što kviz znanja vodi osoba koja
kipi od nepismenosti i neznanja, ostavljajući utisak kao da nije načisto da li
je na nebu amazonska rupa ili je u
Južnoj Americi ozonska prašuma, ili
je možda obrnuto.
U jednom engleskom filmu scenarista je opisao lik intelektualno zaostalog
Engleza, koji naziv čuvenih automobila Pežo izgovara - Pegot. Slično, naš vrli
TV voditelj kviza ima svoj naziv za francusko vino pino - pinot.
Na žalost, ovaj samozvani "voditelj"
ili "novinar" nije jedini. U programu jedne beogradske radio stanice javili su
da je eksplodirala bomba u hotelu u indonežanskom gradu Meriot. Ispostavilo se,
ustvari, da je reč o hotelu Meriot, a ne o imenu grada.
Kako je moguće da dežurni novinar i urednik koji je čitao vest pre nego
što je odobrio za emitovanje, nisu čuli za lanac hotela Meriot? Moguće je, jer
je očito reč o tzv. izgubljenoj generaciji, neobrazovanoj i neupućenoj,
zbunjenoj i nesigurnoj, ali dovoljno nevaspitanoj i bezobraznoj da prihvataju i
poslove i dužnosti kojima nisu dorasli. Jer su završavali škole u vreme
vladavine pomenutog bračnog para, kada su prosvetni radnici bili prinuđeni da
štrajkuju, dovedeni do prosjačkog štapa.
Zbog toga se ne zna, recimo, ni koliko ima radio stanica koje ne umeju
pravilno da napišu čak ni broj i mernu jedinicu frekvencije kojom emituju
program (primer pogrešnog pisanja: 96.9 Mhz).
Uzgred, stručnjaci za radio i televiziju bili su zapanjeni kada su im se
pojedini vlasnici radio stanica hvalili rešenjem o dodeli frekvencije za
emitovanje od strane Republičke radiodifuzne agencije, RRA, sa pogrešnim,
nestručnim nazivima studijskih prostorija. Umesto podrazumevajućeg, akustički
izolovanog studija i tehničke režije, RRA je na konkursu prihvatala i manjkavu
tehničku dokumentaciju u kojoj piše da buduća radio stanica ima, navodno,
studio i gluvu sobu (i o tome videti
u rečniku u tabeli 1).
A, ako je bilo dozvoljeno da se u republičkim organima radi nestručno,
kako smo mogli očekivati da će novoosnovane radio i televizijske stanice raditi
stručno, bez manjkavosti, propusta i grešaka? Tehničkih, programskih i na
kraju, ali ne manje važno, gramatičkih, jezičkih.
8
I tada, ali i posle demokratskih promena 5. oktobra 2000, u Srbiji sa
više od 500 radio i TV stanica niko se nije osvrtao na opomene stručnjaka da
kod nas nešto nije u redu, u poređenju, recimo, s visokorazvijenom i uređenom
Austrijom gde je propisima bilo dozvoljeno osnivanje najviše 20 radio stanica.
Kada se 500 stanica bori za opstanak, razumljivo je da im kvalitet programa
nije na prvom mestu, uključujući i jezik i gramatiku. Posledično, i danas, u opštim okolnostima nebrige i neodgovornosti,
pojedine radio i televizijske stanice ne samo da ne doprinose širenju kulture
govora, već rade suprotno i čak prednjače u nepismenosti. Kao da ih ne zanima
plemenit, uzvišeni cilj - razvijanje odgovornosti za očuvanje jezika i
sprečavanje zagađenja tuđicama.
Neko će pomisliti - pa šta očekujete od polupismenih televizijskih
nazovinovinara koji ime Novaka Đokovića pišu Djokovic i pretvaraju se da ne primećuju kako španske i druge
strane televizije pišu ime čuvenog sportiste srpskog porekla, Bojana Krkića, sa
ć, a ne sa c, kao kod Djokovica.
U Novom Sadu, gradu u kome se ne stide što im se plaža na Dunavu zove na
nemačkom - Štrand, radi navodno ugledni televizijski novinar s višegodišnjim
iskustvom, koji se "proslavio" izjavom da je konformista, što bi po njegovom neukom tumačenju trebalo da znači
da je sklon udobnom životu. On ima i slično neškolovanu koleginicu koja je
uspela da prevede naziv Novi Sad na "njen" engleski - New Now. Posle takvog novinarskog
"uzleta", prešla je u jednu beogradsku televiziju, čija direktorka se
takođe "proslavila" kao novinarka umećem da u svakoj emisiji, skoro
svaku rečenicu zakiti poštapalicom negde.
Čak se i na proslavi godišnjice te stanice, u televizijskom prenosu obratila
zvanicama, gledaocima i slušaocima rečima - dozvolite da vas negde pozdravim ...
A o samozvanim negde
novinarima koji ne razlikuju značenje glagola pozvati (koga telefonom) i nazvati
(biti kome kum, krstiti), pratiti (skupštinsko
zasedanje) i ispratiti (koga na
aerodrom) i koji su uveli verovatno najružniju uličnu besmislicu - ispoštovati, bolje i ne govoriti. Zbog
njih je mnogima muka, a i pristojni gledaoci televizije počinju da psuju dok
traže daljinski upravljač da promene program. Hvala Bogu i inženjeru koji je
izmislio daljinski upravljač.
Naravno, promeniti kanal je trenutno, utešno rešenje, ali se bežanjem od
nevolja ništa ne postiže. Ako u javnim glasilima ne znaju svoj jezik, ne možete optuživati majstore što ne znaju za izduvnik.
Ko zbog neznanja usvoji tuđicu auspuh,
može i iznad vrata radionice da napiše - popravljam
auspusi, a umesto klešta da kaže - cvikcangle, motorcangle, cange.
9
Kako to rade Francuzi?
S druge strane, u Francuskoj recimo, toliko brinu o očuvanju jezika da su,
na primer, odavno prihvatili preporuku da tuđicu e-mail zamene izrazom elektronska pošta, što bi kod nas skraćeno
bilo e-pošta. Oni su priznali da se stide što ih je tuđica e-mail zatekla "na spavanju", jer su poznati po visokoj
svesti o vrednostima svog jezika i potrebi da ga štite od tuđica. Francuzima,
recimo, nije teško da govore i pišu - izduvni lonac, jer ne žele ni da čuju za auspuh, kao što ni "pod razno"
ne bi mogli da izgovore odvratan germanizam šnenokle.
Kod njih se ta poslastica zove - plutajuća ostrva.
Francuskinje, od prodavačice ljubavi na Pigalu, do profesorke univerziteta,
istovetno kažu potpetica, jer je nezamislivo da bi iko mogao izgovoriti tuđicu štikla. Zanimljivo je još i da se kod
njih čaj kuva isključivo od listova biljke u Kini zvane ča, u Indiji čaj, dok sve
ostalo nazivaju, u približnom prevodu -
rastopinom; rastopina kamilice, hibiskusa ...
U ovim krajevima, vrlim Francuzima su izgleda dorasli jedino Hrvati, kod
kojih takođe ne postoje auspusi, jer
u automobilima imaju svoje, hrvatske izduvnike. Uzgred, kad je već reč o
Hrvatima, kroz njihov plinovod protiče gle čuda plin, a u Srbiji ovakvoj kakva
je moguće je da kroz gasovod ne protiče gas već plin, te beogradski taksisti tvrde da su u automobil ugradili pogon
na plin. Takođe, u hrvatskim
televizijskim reklamama peru se njihove mrlje na njihovom rublju, u perilicama,
dok se kod nas u Srbiji peru nemačke fleke na nemačkom vešu u veš-mašinama. I,
to nas dovodi do sledećeg pitanja.
A kako se radi kod nas?
Za razliku od pomenutih primera iz Grčke, Italije, Francuske i Hrvatske,
kod nas preovladava suprotna pojava (oni koji ne mare za jezik rekli bi da je izdominirala opozitna situacija). U
mnogobrojnim novoosnovanim radio i TV stanicama program neretko vode
polupismeni voditelji sa gostima koji kao da se utrkuju, ne samo u zasenjivanju
prostotom, s tuđicama i ruženjem jezika, već i pokazivanjem jezičke i ne samo
jezičke nekulture i nepristojnosti.
10
To često nije tek odraz neškolovanosti i nevaspitanja, već spoljni
pokazatelj ozbiljnijih nevolja koje se kriju u pojedinim glavama. Izgleda da se
danas u Srbiji najbolje zabavljaju psiholozi i psihijatri. Slušajući i
gledajući voditelje, učesnike i goste u pojedinim radio i TV programima, mogli
bi da pišu dijagnoze, možda i istorije bolesti.
Rame uz rame s njima su učiteljice i učitelji. Ali, oni se sve manje
zabavljaju, a sve više ljute na sebe, jer su nekima, koje su prisiljeni da
gledaju i slušaju, možda svojevremeno poklanjali dvojke. Stoga bismo se mogli
pitati i da li su samo novinari i urednici glasila krivci što se sve manje vodi
računa, ne samo o negovanju jezika, već i o najjednostvanijim gramatičkim i
pravopisnim pravilima. Pritom se pitanje odgovornosti ne odnosi na naše
sugrađane s ulice, na primer taksiste koji voze na plin, ili ne znaju da se može voziti i srpski unazad, dok
iskvarenonemački šaltuju u rikverc. Njihov govor ne slušaju milioni
slušalaca radija i gledalaca televizije, među kojima i mladi koji tek uče
jezik.
Pitanje odgovornosti ili neodgovornosti može se postaviti i stručnjacima za
jezik, lektorima, kao i prevodiocima. Za
jezik u glasilima moji savesni vršnjaci i ja zanimali smo se još od
gimnazijskih dana, uočivši kako je postepeno potisnuta reč glasilo i zamenjena
tuđicom medij. A potom, sam, radeći
kao stručnjak za akustiku (nauku koja se, pored ostalog, bavi muzikom i
govorom), proučavajući osobine govora postao svestan i potrebe negovanja govora
i jezika uopšte u glasilima. Uz to, baveći se godinama naučnim i stručnim
prevodilaštvom, uočio sam, recimo, da se stanje pogoršava i po pitanju prevoda
filmova i TV emisija. Neobično je da urednici dozvoljavaju emitovanje naučnih
emisija o, verovali ili ne, budućem miniranju
Meseca, čemu se smeju deca u osnovnoj školi, jer su prevodilac i novinarka
naučne redakcije pogrešno preveli engleski glagol mining (rudarenje).
Neverovatno je i da urednici programa dozvoljavaju emitovanje emisija u
kojima, na primer, prevodilac nije preračunao stope u metre. Pojedine
neodgovorne, neozbiljne televizije emitovale su i emisije o planinama visokim
neverovatnih, nepostojećih, 11.000 metara, na koje se turisti prevoze
uspinjačom!
11
Uzgred, da se vratimo nevoljama s tuđicama, izgleda da više niko ne
primećuje da se engleske reči neighborhood
i recimo, tip, donedavno prevođene
pravilno - susedstvo, napojnica, sve češće prevode na turski - komšiluk, bakšiš!
Englesko-turske "nacionalne" televizije
Tužno je saznanje da se svojevremeno i u Srbiji brinulo o negovanju i
očuvanju jezika, a da se s povećanjem broja radio i TV stanica, umesto
poboljšanja, stanje pogoršava. O tome svedoči i primer od pre nekoliko godina,
kada je šest televizija dobilo tzv. nacionalnu frekvenciju za emitovanje: samo
jedna je imala srpsko ime, koje, uzgred, i nije ime, već slovo i broj - TV B
92.
Tri televizije su odabrale englesko ime: Pink, Happy, Fox, što nije neobično, mada je ređe
zastupljeno u kontinentalnim evropskim, a naročito u okolnim zemljama. Ali, mi
smo dobili i dve televizije s turskim imenom: TV Košava (na turskom: vetar) i TV Avala (uobičajen naziv arapsko-turskog porekla, za nisku
planinu, vidikovac). Uzgred, staro, odnosno pravo ime vrha niske
planine pored Beograda je Žrnov. Tu
su nekada postojali i istoimeni rudnik i rudarsko naselje.
Porazni primeri neznanja i neodgovornosti
Pre pedesetak godina, u slučaju prekida programa, na televizijski ekran bi
stavljali oznaku: kratka stanka. Nisu hteli da napišu pauza, jer su izbegavali
germanizme. Danas, u stankama između prenosa, sportski novinari koji znaju samo
za pauze, ispričaće, recimo, i ponešto o stadionu ili dvorani u parku Čair u Nišu, a da se ni oni niti iko u
Nišu nije upitao šta znači ta tuđica. Pošto je park najveći u gradu, pre bi mu
priličilo ime Gradski, nego na turskom: Čair (park, travnjak). A tužno je i što je to pleonazam - park Park.
Jadno je i što u Beogradu,
kao i širom Srbije, niču pečenjare u kojima tvrde da peku šiš ćevap, a niko ne zna šta je šiš! Osim, naravno Turaka i ponekog upućenog
sugrađanina, zgranutog nad tragedijom, tugom i sramotom u koju se pretvorio
svakodnevni, nagrđeni, jezik: šiš kebab znači ražnjić, spremljen od jagnjećeg ili pilećeg mesa.
12
Jedan deo Beograda se, zbog
položaja, od davnina zove Donji grad, ali je naziv zaboravljen i zamenjen
tuđicom Dorćol, nepravilnim izgovorom turskog dort jol (četiri puta;
raskršće). Jadno je i tužno i što u Beogradu postoji deo grada sa turskim
nazivom Ada Huja, a većina Beograđana ne zna šta znači - ostrvo Huja. Još gore, na tom mestu ne postoji
ostrvo, već je izgrađeno pristanište. Logičan naziv tog dela grada mogao bi
biti Luka, Dunavska obala ili Donjegradsko pristanište, ali u Beogradu se
izgleda plaše da ukinu besmislene, prevaziđene tuđinske nazive.
Slično, na granici prema
Bugarskoj vekovima je postojalo naselje, potom grad Caribrod, ali ga poslednjih
decenija, i na žalost još uvek, zvanično nazivaju nametnutim imenom bugarskog
komuniste Dimitrova.
Jedan žalostan primer nemara
prema jeziku i nasleđu postoji i na Kopaoniku. Starosedeoci i planinari pamte da tamošnje vrhove, padine
i prevoje od davnina krase domaći nazivi, poput - Lisičja stena, Vučjak, Marina
voda, Markov kamen. Ali, kada su gradili uspinjače i uređivali skijaške staze,
80-tih godina, neko je uz drugi po visini vrh Kopaonika, turskog naziva
Karaman, pošto mu to nije bilo dovoljno, još tri puta ponovio turcizam u
nazivima skijaških staza i uspinjača - Karaman, Mali Karaman i Karaman greben.
Kad je već reč o Turcima, oni, primerice, nisu usvojili čak ni tuđicu aerodrom, jer čuvaju svoj izraz hava limani (vazdušno pristanište),
slično kao Hrvati zračnu luku.
Suprotno, u Novom Sadu postoji naselje pored nekadašnjeg pristaništa, ali se ne
zove ni Luka, ni Pristanište, jer im ne smeta od Turaka nametnut naziv Liman,
istog značenja; kao što se u Petrovgradu ne pitaju dokle
će im se grad zvati po komunisti Zrenjaninu.
Fudbal ili nogomet? Kapiten
ili kapetan?
Ako bismo s ciljem izbegavanja loših rešenja, tražili primere pravilnog
pristupa pitanjima jezika, nije na odmet uzeti u obzir da su, recimo, poput Francuza,
i naša "braća" Rusi,
zbog nepostojanja domaće reči, usvojili pravilno napisanu i izgovorenu tuđicu
futbol (engleski foot -
noga, ball - lopta), a Hrvati, ali i Srbi izvan Srbije su je
i preveli - nogomet, poput rukomet (handball).
Kod nas je nekritički i mimo duha srpskog jezika izmišljena pogrešna,
besmislena tuđica fudbal, što zvuči
kao da su spojili englesko food -
hrana i nemačko ball - lopta.
13
Ali, polupismenim sportskim radnicima i novinarima to nije bilo
dovoljno, te su, još, umesto srpske reči
kapetan, izvorno engleski captain,
usvojili pogrešno - kapiten!
Uzgred, ima i takvih koji ne umeju da kažu pogodak ili gol (od engleskog - goal)
već go. Da li je sudija svirao go?
Nije. Bio je obučen i svirao je gol.
Još gori su oni koji umesto ispucati, šutnuti loptu, kažu - degažirati.
Čudo zvano mobilni autobus
Beogradska glasila javljala su svojevremeno vest o dolasku mobilnog transfuziološkog autobusa, a da
se nijedan urednik niti novinar nije zapitao o značenju pleonazma mobilni autobus. Ukoliko građani, pa
makar i lekari, nisu pismeni, to nije opravdanje novinarima da kao papagaji
ponavljaju njihove besmislice.
Novinari ne bi morali po svaku cenu ni da Beogradsku tvrđavu nazivaju
Kalemegdanskom (opet pleonazam, tvrđavska tvrđava, od turskog kale - tvrđava). Ne moraju ni da uporno
ponavljaju da je Beograd "grad na ušću dveju reka" ne pitajući se gde
je ušće druge reke, Dunava. Zar je moguće da u Srbiji ne postoji novinar koji
bi umeo da kaže da je Beograd grad na obalama dveju reka?
Lektorske vratolomije
Naravno, pismeni i društveno svesni građani se po pravilu ljute na
novinare, jer su u prvom redu izloženi kritikama, ali u suštini krivicu snose i
lektori. I dok lektori koji savetuje novinare ne mogu biti odgovorni za svaku
izgovorenu reč, u štampanim glasilima i na internetu odgovornost je
nedvosmisleno njihova. Neobično je da se objavljuju tekstovi i knjige uz koje
je navedeno ime lektora, a da se urednici izdanja ne zapitaju, recimo, kako je
imenovani obavio posao ako je dozvolio, kao u jednom poznatom romanu, da se
umesto blagajnica uvodi neverovatna tuđica - kasenfrajla!
Da li ste u prodavnici ili menjačnici za blagajnom skoro videli kasenfrajlu!?
14
U Srbiji se lektorima nazivaju i oni koji se ne stide, primerice, da
iskaz u toj epohi unakaze u - u toj eposi, a pojedinci sadistički, ili
možda mazohistički, obožavaju jezičke vratolomije, kao kada iskaz - nasmešio se
ćerkici - unakaze u - nasmešio se kćerčici,
ili pivo u limenki pretvore u pivo u
limenci. To duštvo čestita rođendan kolezi,
ne kolegi. Čitajući novolektorske bisere čudnih novih
lektora koji su, recimo, preimenovali naziv upijača vlage - Stop vlagi, u novoizmišljeno Stop vlazi, obično se pitam - da li oni
daju hranu mačci? Možda miša
uhvaćenog u zamki, ili kako oni pišu - u
zamci, ili su dali hranu mačci, kako neki kažu, na Majorci.
Svakako, moguće je i da pojedini nadobudni rukovodioci u fabrikama,
trgovinama i javnim gasilima ne pitaju lektore za mišljenje, te ne čudi što su
izmislili rogobatni biser novogovora - sudomašina,
ali valjda bi, ako niko drugi, makar glavni i odgovorni urednici u glasilima
morali brinuti i o jeziku.
Pošto očigledno ne brinu, odnedavno se na televizijama prikazuju muzičke
emisije s voditeljima koji u prilozima o radu rok grupa opisuju raspoloženje,
ugođaj ili doživljeno na svirki, rečima - atmosfera
na svirci. Ukoliko nas časte
isečkom iz strane muzičke emisije ili filma, po pravilu to neće reći na
srpskom, već začiniti tuđicom insert (u
prevodu - umetak), nesvesni besmisla izgovorenog - izvolite, gledajte umetak iz filma ...
Najzad, pojedini glavni i odogovorni urednici mogli bi stvarno postati
odgovorni i zapitati se: zar je teško pronaći pristojno, školovano stvorenje,
koje je završilo fakultet ili bar gimnaziju sa odličnim uspehom, ako ni zbog
čega, da vodi bar emisuju kviza znanja umesto polupismenog
"voditelja" koji ne zna kako se pišu brojevi? Ili umesto izvesne
vrištave voditeljke kviza (još jednog u kome se 50.000 dinara piše pogrešno
50,000) koja je u veoma gledanoj TV emisiji pitala učesnicu programa - da li je
u Libiji naučila da govori Libijski!?
15
Mogli bi konačno da prestanu da se brukaju i pokažu više odgovornosti
prema gledaocima i slušaocima, koji nisu zaslužili da im vređaju inteligenciju
samo zato što govore srpski i možda vole emisije kviza znanja.
Deca u osnovnoj školi smeju se nadobudnim voditeljima kvizova i piscima
scenarija, koji ne umeju da kažu da se posle završenog prvog kruga pitanja
prelazi na drugi, ili na drugo kolo takmičenja, već se brukaju tuđicom runda (... nakon prve prelazimo na narednu
rundu ...). Uzgred, u gimnaziji su nas učili da se u Srbiji pravilno kaže -
posle prvog prelazimo na sledeće kolo, a u Hrvatskoj je uobičajeno nakon i naredno.
A roditelji dece osnovaca, pored svih briga, moraju još i da ih uče da
ne veruju čiki, trudnici nalik (uz izvinjenje trudnicama), ni vrištavoj teti
koja bi u Libiji da govori libijski, lošim voditeljima loših kvizova, i da ni
slučajno u školi ne smeju pogrešno da napišu njihovo 50,000 umesto 50.000.
Pritom će deca, ukoliko u školi uče francuski, gledajući filmove uočiti
da Francuzi pristojno oslovljavaju sa vi svakoga
osim rođakâ i najbližih prijatelja, i pitaće roditelje zašto se u titlovanom
prevodu na našim televizijama i u bioskopima po pravilu pogrešno prevodi da se
tobože oslovljavaju na ti.
Roditelji neće moći da im suvislo odgovore, jer ne znaju ni sami kako je
moguće da i privatne ali i televizija za koju su prinuđeni da plaćaju
pretplatu, po pravilu prikazuju strane emisije i filmove sa manjkavostima i greškama
u prevodu. Najteže se snalaze s prevodima francuskih emisija i filmova,
uspevajući da pogrešno izgovore i napišu mnoštvo imena i naziva. Vrhunac su
postigli filmom u kome se glavni likovi zovu Žil i Žak, ali kada su pomenuti
imenom na ekranu u prevodu ćirilicom piše, da ne poverujete - Žiles, Žakes. Na
kraju, gledaoci su ipak poverovali, jer su Žil i Žak izuzetno zabavni i
duhoviti, te se film prikazuje nekoliko puta godišnje.
16
Neće moći ni roditelji, ni nastavnici francuskog jezika, da im odgovore
ni na pitanje zašto se u pravopisima objavljivanim poslednjih šest, sedam
decenija zahteva da namerno pogrešno pišete i izgovarate francuske članove l (le) i d (de). Na prvom času francuskog uči se suprotno, da postoji značajna
razlika upravo između l (le) i d (de) za jedninu, u odnosu na le (les) i de (des) za množinu. Ali, pisci pravopisâ kao da namerno žele da
zaglupljuju čitaoce tvrdeći da (samo u Srbiji, odnosno nekadašnjoj Jugoslaviji)
ne postoje l i d, kao da je tobože sve le i de.
Kao što su u programima jedne neozbiljne televizije godinama pokušavali da nas
"nauče" da umesto pravilnog sitroen, za čuveni francuski automobil
namerno kažemo pogrešno - citroen. I to u Srbiji, koju Francuzi s uvažavanjem
smatraju frankofonom, prijateljskom zemljom, sa značajnim postotkom
stanovništva koje uči i zna francuski. Osim neznalica, neodgovornih pisaca
nekadašnjeg Pravopisa srpskohrvatskog i potom Pravopisa srpskog jezika, koji
nam propisuju da, na primer, imenicu le cinéma (film, bioskop) pišemo i izgovaramo pogrešno - le
sinema, umesto pravilnog (ili najmanje pogrešnog) - l sinema; (videti - L Man (Le Mans)
u tabelama 1 i 2).
Uzgred, filmovi se već godinama titluju ćirilicom, što je za pohvalu, ali,
naše neozbiljne televizije ni to ne mogu da urade kako valja. Naime, pri
preradi latiničnih prevoda u ćirilične, po pravilu to rade amaterski i
neodgovorno, tako da uz imena vladara, na primer Henri VIII ili Elizabeta II u
ćiriličnom titlu neretko pišu pogrešno Хенри ВИИИ, Елизабета ИИ, a kada navode internetske adrese umesto www
na njihov način pišu њњњ.
I, čak i zbog toga im se smeju deca u osnovnoj školi.
Pametna deca se smeju, ali, kada porastu, prestaje da im bude smešno, postaje im u najmanju ruku bezobrazno, te neretko donose i sudbonosnu odluku da napuste zemlju.
Odlaze, pored ostalog, i jer
ne žele da žive u sredini kojom vladaju primitivizam, prostaštvo, neznanje i
glupost. A primere neznanja i gluposti, cenjeni čitalac uočiće i u rečniku -
pojmovniku koji sledi.
Sastavio sam ga gledajući televiziju, čitajući knjige, časopise i sadržaje
na internetu.
17
REČNIK - POJMOVNIK suvišnih,
nepotrebnih ili pogrešnih tuđica i najčešćih grešaka u štampanim i elektronskim
glasilima
|
Skraćenice
|
|
eng. - engleski fig. - figurativno fr. - francuski it. - italijanski izg. - izgovor |
nem. - nemački sl. - slično tur. - turski ul. - ulično v. - videti |
18
Tabela 1 |
Ne |
Da
|
abažur |
senilo, zaklonjača, šešir na lampi |
abnorman; abnormalan |
nepravilan, neobičan, neprirodan, nezdrav |
abolicija; abolirati |
pomilovanje, oproštaj kazne; poništiti, ukinuti, prekinuti suđenje
bez posledica po optuženoga |
ada - rečno ostrvo |
tur. ada (adasi) - ostrvo (morsko, jezersko,
rečno) |
|
Ostrvo Singalija; Naziv nekadašnjeg
ostrva Singalija potiče od keltskih reči singa
(ostrvo) i lia (močvara). Vremenom je poprimio iskvareni oblik Ciganlija.
Ostrvo je pregrađivanjem reke spojeno sa obalom pri izgradnji veštačkog
jezera, te u geografskom smislu ne postoji. Nelogično je reći idem na adu (tur. ostrvo) umesto idem na jezero, odnosno napisati na vozilima javnog
prevoza nazive linija Ada 1, Ada 2, umesto Jezero 1, Jezero 2. |
adekvatno |
odgovarajuće |
afinitet |
srodnost,
orođavanje, prijateljstvo, sličnost, sklonost ka čemu |
afirmacija |
potvrđivanje, potvrda, tvrđenje |
Afrodite Mode Collection |
Neobičan primer neznanja: Afrodite
Mode Collection, na pogrešnom
anglo-srpskom. Ime boginje ljubavi piše se Aphrodite,
a eng. mode je način, tako da Afrodite Mode Collection znači Kolekcija (ne zna se čega) na način (pogrešno napisane) Afrodite. v. doctor’s group |
19
Ne |
Da
|
Aja Sofija |
Agija Sofija: Aja je
pogrešan izgovor grčke reči agija (sveta) |
akcent, akcenat; akcentovati |
naglasak; naglasiti |
akcijske cene |
snižene cene,
sniženje, popust |
akrep |
tur. škorpija,
uopšteno svaka otrovna životinja |
akreditacija; akreditovan |
punomoć; opunomoćen |
akter |
učesnik,
izvršilac |
aleva; aleva paprika |
tur. sušeno na suncu; pocrvenelo; mlevena, tucana paprika |
alternativa; alternativan |
zamenjivost, izbor jedne od dveju mogućnosti; naizmeničan |
aludirati |
smerati, ciljati, bockati, posredno se rugati |
altruizam |
čovekoljublje, nesebičnost |
ambalaža |
pakovanje, omot |
animozitet |
ogorčenost, mržnja, neprijateljstvo, netrpeljivost |
anksioznost |
strah, strepnja, zabrinutost |
aleja |
drvored, šetalište uz drvored |
anticipirati |
predvideti, unapred stvoriti sud o nečemu |
Antonis Samaras |
Adonis Samaras, grčki političar; U novogrčkom pravopisu nt zamenjuje d |
apanaža |
obezbeđen (godišnji) prihod |
apel apelovati (na) |
poziv, pozivanje, žalba višem sudu; pozvati, poručiti, upozoriti, savetovati; Pogrešno: - gradonačelnik je apelovao na građane (pozvao na građane) |
apelacija |
viši sud |
aplikacija
aplicirati |
primena; prijava (na konkurs); u računarstvu - vrsta programa, softversko rešenje; primeniti (lek); prijaviti se (na konkurs) |
20
Ne |
Da
|
aroma |
miris; Mirisna aroma
je pleonazam, kao i aromatični
miris (mirisni miris). v. pojačavač arome |
aršin; dvostruki aršini |
merilo, mera; dvostruka merila |
asistencija |
pomoć, pripomoć; Umesto - uz
asistenciju policije, pravilnije je - uz pomoć (podršku, saradnju) policije. U sportu: - dodavanje lopte. |
asocijacija; asocijacija šefova kuvara |
udruživanje, spajanje, vezivanje; udruženje; Neobičan primer: -
Asocijacija šefova kuvara (u prevodu - Udruženje rukovodilaca kuvara!?) |
asortiman (artikala) |
sređeno skladište
robe, zbirka; izbor (ponuda)
proizvoda |
aspiracija |
težnja za nečim,
zahtevanje nečega |
atavizam |
nasleđe, osobina
predaka |
audio rekorder;
video rekorder |
snimač zvuka; Ne postoji audio rekorder. Rekorder je Novak Đoković. snimač videa, video
rikorder; od eng. recording (snimanje) |
auditorijum |
slušalište |
auspuh |
izduvni lonac; izduvnik |
avans |
predujam, isplata unapred |
avanzovati |
napredovati;
biti unapređen |
azurna boja |
plava boja; Azurno plavo je pleonazam. |
bade-mantil |
ogrtač; kupatilski ogrtač |
bagaž |
prtljag |
bakšiš |
tur. napojnica |
21
Ne |
Da
|
balans |
ravnoteža |
bambu bambus bambusi |
trska, naziv za
trsku u Aziji; trske, množina od bambu (eng. bamboos); trske, bambui |
bankina |
it. travnjak pored
puta; Pogrešno
se misli da je bankina graničnik (odbojnik) pored puta. |
bard |
pesnik i pevač
(eng. bard, keltski - bardd); Izumitelji
rogobatne reči glumište izmislili
su i da slavni glumci nisu velikani, već bardovi. |
barjak |
zastava, steg; barjak je pogrešan, ulični oblik turske
reči bajrak |
barjaktar |
zastavnik, stegonoša; barjaktar je pogrešan oblik tuđice bajraktar |
bašta |
tur. vrt |
bećar |
tur. neženja |
bedem |
tur. zid, nasip |
bekrija |
tur. pijanica, lola |
benefit |
korist, dobit,
povlastica, zarada |
|
|
Beogradski fešn vik |
Beogradska nedelja mode eng.
v. kineski šop |
biserne perle |
ogrlice od bisera
(eng. pearl - biser); biserna perla je pleonazam - biserni biser v. perla |
22
Ne |
Da
|
biftek; svinjski biftek |
goveđa pečenica,
bifstejk, stejk (eng. beefsteak); Biftek je pogrešan
izgovor reči bifstejk; Ne
postoji svinjski bifstejk (svinjska goveđa pečenica). |
bord direktora |
odbor direktora; upravni odbor; (eng. board) |
branša |
ogranak, struka,
poziv, oblast zanimanja |
brendi |
konjak, rakija; Ne postoji piće brendi;
brendi je engleski prevod za francusko piće
konjak, uopšteno rakija. |
brojčano stanje; brojčano izraženo |
brojno stanje; izraženo brojem |
burger |
pljeskavica |
Le Burže |
L Burže Na aerodrom u
Buržeu kraj Pariza sleteo je Čarls Lindberg. v. tabelu 2 |
cifra, cifra od 1555 evra |
brojka Ne postoji cifra od 1555 evra, već broj, iznos, vrednost od 1555
evra; 1 i 5 su brojke (cifre) |
cimer |
1. ul. sustanar, 2. nem. soba |
cvikcangle |
klešta |
ćef |
tur.
zadovoljstvo, od arapskog keif; v. merak |
ćorsokak |
tur. slepa ulica, fig. slepi kolosek |
ćošak |
ugao; Na jugu Srbije su
ovoj tuđici izmislili i ženski rod: ćoška. |
čair |
tur. park,
travnjak, livada; Park Čair u Nišu je primer pleonazma (park
Park). |
čamovo drvo |
tur. jelovo drvo |
čarape; dugačke čarape |
sokne, dokolenice; natkolenice |
činč |
sinč (eng. cinch) - vrsta priključka za audio i
video uređaje; RCA (phono)
priključak |
23
Ne |
Da
|
Činčinati |
Sinsinati Decenijama su
objavljivani pravopisi najpre nekadašnjeg tzv. srpskohrvatskog, potom srpskog
jezika u kojima se besmisleno tvrdi da se američki grad Sinsinati ( |
Čobanov odmor |
Pastirov odmor; U nazivu i meniju (jelovniku) restorana srpske "nacionalne" kuhinje "Čobanov odmor" navedene su
brojne tuđice, najčešće turcizmi: čoban
(pastir), somun (lepinja), čorba (gusta supa), tufahije (pečene jabuke). Evo primera kako ne
bi trebalo pisati, iako tako rade pristalice tuđica, kada kažu da je nešto taze (sveže), kelneri (konobari) vraćaju tačno kusur (ostatak; sitno), ne odbijaju bakšiš (napojnicu) a kapute mušterija
(gostiju) stavljaju na čiviluk
(stalak) ili ofinger (vešalicu). U komšiluku (susedstvu) restorana (gostionice) nacionalne (narodne) kuhinje je parking (parkiralište). Na šoferšajbne (vetrobrane) automobila
stavili su flajere (letke) i
reklamni liflet (knjižicu) sa listom (spiskom) asortimana (ponude) akcijskih
artikala (proizvoda na sniženju)
koje je distribuirala (razdelila) portparolka (glasnogovornica) firme (preduzeća). Nazdravlje! |
Db |
dB, decibel, deseti deo jedinice bel |
debakl |
slom, propast, krah |
defile |
mimohod |
degažirati |
ispucati, šutnuti loptu |
dekoracija; dekorativno |
ukrašavanje; ukrasno |
24
Ne |
Da
|
delikvent |
maloletni prestupnik, počinilac krivičnog dela |
departman; departman
za fiziku |
odeljenje, odsek, smer; odsek za fiziku; katedra za fiziku |
deplasiran |
neumestan, pogrešan, kad mu vreme nije |
deser; desert; dezert |
poslastica; pustinja |
destinacija |
odredište; Neodgovorni turistički radnici i novinari uveli su
tuđicu destinacija umesto odredišta, potom joj pripisavši i nelogično
značenje polazišta! Nisu doputovali, kako je javila jedna televizija, turisti
iz mnogobrojnih destinacija, niti im je Beograd destinacija. Najzad, jedan
političar je za vreme pandemije kovid 19 savetovao sugrađanima da nose maske
i održavaju destinaciju, misleći na
razmak, rastojanje. |
detaširano
odeljenje |
ispostava, ogranak,
istureno odeljenje |
dići cene |
poskupeti; povećati
cene; Trgovci ne podižu cene. Dizač tegova podiže
teg. |
dijalog |
razgovor; fig. pregovori |
dijeta
|
ishrana, uredan život, negovanje
zdravlja; Dijeta nije sinonim za gladovanje. |
dijetetski artikli |
proizvodi korisni po zdravlje |
dinosaurus dinosaurusi |
dinosaur dinosauri |
dinstati |
pirjaniti |
Djordje, Gjorgje, Djoković |
Đorđe, Đoković |
dnevni boravak noćni boravak |
dnevna soba spavaća soba |
25
Ne |
Da
|
doctor’s group
|
doktorova grupa; Pod pojmom group
podrazumeva se, na primer, Renault-Nissan-Mitsubishi
ili Volkswagen group. U zemlji čuda, Srbiji, postoji i čudo zvano
doktorova (doktorkina) grupa. v. Afrodite Mode Collection |
domen |
delokrug, oblast, područje, polje rada, struka |
dominantno |
pretežno, preovlađujuće, nadmoćno |
Don Žuan |
Don Huan; Žuan je pogrešan izgovor španskog imena Juan. Žensko ime je Huanita, ne Žuanita. |
drakonski |
preterano strog, svirep, neumoljiv |
dramaturškinja |
dramaturg; dramaturginja; Dramaturg (meteorolog, psiholog) su zanimanja koja
obavljaju i muškarci i žene. Za ženu se može reći i da je dramaturginja,
meteorologinja, psihologinja (sl. bog, boginja) ali ne dramaturškinja,
meteorološkinja, psihološkinja, kao što se ne kaže bogškinja. Zabunu je unela izvesna beogradska ultralevičarka,
po zanimanju dramaturg, ponudivši neodgovornim, neozbiljnim televizijama
gramatički pogrešnu reč dramaturškinja,
rogobatni izum hrvatskih feministkinja. |
dresing |
preliv (za jelo) |
dualno |
dvojno |
dubl Janković -
Đoković |
mešoviti par
Janković - Đoković |
duel |
dvoboj, utakmica, nadmetanje |
26
Ne |
Da
|
duplo; troduplo |
dvostruko; trostruko; Duplo je
germanizam. Troduplo je besmislica - triput dvostruko. |
dupli pas Runi -
Bekam |
dvostruko dodavanje
(u sportu); Nije
reč o dvostrukom ili dvoglavom psu, Runi-Bekam, već o dvostrukom dodavanju
lopte. |
dželat |
tur. krvnik |
džezva |
tur. lončić |
đevđir |
tur. cediljka |
đubre; đubrijera |
tur. smeće; kanta za smeće |
Đuk Elington |
Djuk Elington; Čuveni džez muzičar je poznat po nadimku Vojvoda;
(eng. Duke, izg. d-j-u-k; d-u-k). |
đule |
topovsko zrno |
egzistencija |
postojanje,
bivstvovanje, život, opstajanje, trajanje |
edukacija; edukativno |
obrazovanje,
školovanje; obrazovno, poučno |
efekt; efektan |
dejstvo, učinak,
uspeh; delotvoran,
učinkovit, stvaran, istinit |
efemeran |
kratkotrajan,
privremen, prolazan, jednodnevan |
efikasno |
delotvorno, učinkovito |
egal |
izjednačeno,
nerešeno |
egzibicionizam |
bolestan nangon za
razgolićavanjem, javno pokazivanje, izlaganje, propagandno takmičenje |
eksces |
izgred, ispad,
prestup, nasilje, prekomernost, razuzdanost |
ekscentričan |
vansredišni,
neuravnotežen, nesređen, nastran, usijana glava |
27
Ne |
Da
|
ekspoze |
izlaganje, izveštaj |
ekstenzivan |
obiman, opširan,
prostran |
eksterni |
spoljni, spoljašnji |
ekstradicija |
predaja, izručenje |
ekstrakcija |
vađenje,
izvlačenje, izdvajanje |
ekstraprofit |
višak, posebna
zarada |
ekstravagantan |
preteran, čudan,
nastran |
ekstreman |
prekomeran,
preteran, krajnji, najviši |
eliminisati |
izbaciti, ukloniti |
elaborirati |
izraditi, obraditi,
obrađivati |
emisar |
izaslanik |
empatija |
saosećanje |
|
Epidavros; Čuvena letnja
pozornica sa odličnom akustikom nalazi se u Epidavrosu, na Peloponezu.
Arhitektonski predstavlja teatar - (jednostrano)
gledalište; pogrešno se naziva amfiteatrom (dvostrano, kružno
gledalište). |
escajg |
pribor za jelo |
eskalirati |
krenuti
nepredviđenim tokom, otrgnuti se, rasplamsati se, razbuktati |
etaža |
sprat |
etika; etički |
običaj, moral,
nauka o moralu; moralan, moralno
čist |
etikecija |
uglađeno ophođenje,
lepo ponašanje, ceremonijalnost |
etnički |
narodni,
narodnosni, iz naroda |
eufemizam |
ublažavanje i
ulepšavanje neprijatnog i ružnog lepšim izrazom |
euforija |
prijatnost,
zadovoljstvo, spokojstvo i vedrina duševnih bolesnika, narkomana i
alkoholičara neposredno pred smrt |
euro |
evro |
28
Ne |
Da
|
fajda, vajda |
korist, dobit |
fajront |
ul.
zatvaranje; nem. prestanak s |
fakt, fakat |
činjenica |
faktor |
činilac |
familija srbskih
navijača |
porodica srpskih
navijača; Ako se već toliko ponose srpstvom da ga
naglašeno pišu sa b, neka bar nauče jezik. Familija je tuđica, a na srpskom i
srbskom se kaže porodica. |
farsi |
parsi; Persijski jezik,
parsi, (na arapskom - farsi) govori se u Iranu, Avganistanu i Tadžikistanu. |
faul |
prekršaj |
felna; alu felne |
naplatak; aluminijumski
naplatci |
fenjer |
tur. svetiljka,
svetionik; (pravilnije -
svetliljka, svetlionik) |
fil; filovanje |
nadev; nadevanje |
flagrantan |
vatren, žestok,
očit, nesumnjiv |
flajer |
letak |
flamanski jezik |
holandski jezik; Zvanični jezici u Belgiji su: francuski, holandski i
nemački. Osim kao izmišljen, ulični izraz, ne postoji flamanski
jezik. Flamanci govore holandski, kao što valonci
govore francuski, ne valonski. Ipak, u tekstovima koje nisu proverili i
odobrili stručnjaci, ili ih pišu amateri, na primer u Vikipediji, mogu se
videti netačne, proizvoljne i neobavezujuće tvrdnje o tzv. flamanskom i
valonskom jeziku, posebno od strane belgijskih nacionalista. Slično bi bilo kada bi u Šumadiji proglasili da govore
šumadijski. |
29
Ne |
Da
|
flagrantan |
vatren, žestok,
očit, nesumnjiv |
flamingo; flamingosi; jato flamingosa |
plamenac; plamenci; jato plamenaca
(flamingoa) |
flaša |
boca |
fleka (na vešu) |
mrlja
(na rublju) |
Flešing medous |
Flašin medous ( sportski stadion u
Njujorku |
foaje |
predvorje |
fokus; fokusirati |
žiža,
usredsređenost; usredsrediti,
usmeriti pažnju |
Folcvagen |
Folksvagen; Jedna
beogradska televizija redovno izveštava o godišnjem skupu ljubitelja starih,
kako oni kažu - folcvagenovih automobila, "buba". |
forma; formirati; formirati asocijaciju |
oblik; oblikovati; osnovati udruženje; v. asocijacija |
formula; hemijska formulacija |
obrazac, pravilo, izraz, propis; hemijski obrazac; Pogrešno: hemijska formulacija. |
formulacija |
sročeno, tačno i jasno izloženo (usmeno ili pisano) |
fragment |
odlomak, ulomak, komad |
frekventna karakteristika uređaja; frekventna modulacija |
frekvencijska karakteristika uređaja;
frekvencijska modulacija; Ni karakteristika ni modulacija ne mogu biti
frekventne. Frekventno je vozilo koje često prolazi. |
30
Ne |
Da
|
frekvencija
uzorkovanja |
frekvencija
odmeravanja; Frekvencija odmeravanja (sampling frequency) primenjuje se za
odmeravanje signala u pravilnim vremenskim razmacima u postupku prevođenja iz
analognog u digitalni oblik. Uzorkovanjem se bavi carinik kada nasumice
proverava robu. |
fruštuk |
nem. doručak; ul. užina |
fundus |
fond |
fusnota |
podbeleška |
garderoba; garderober |
odeća; ormar za odeću |
Garnier |
Garnije (fr. Garnier),
kao Kartije (Cartier) |
garnirung |
prilog, dodatak
(povrća) jelu od mesa |
garniša; garnišla; garnišna |
nosač zavese; fr. karniša |
gelender |
ograda, rukohvat
(na stepeništu) |
gepek |
prtljažnik |
glasne žice |
glasnice; Glasnice
treperenjem stvaraju zvuk. U grlu ne postoje ni glasne ni tihe žice. |
100 gledaoca |
100 gledalaca; Pozorišnu predstavu je pozdravilo 100 gledalaca. Glumica je dobila cveće od oduševljenog gledaoca. |
gluva soba |
studio; Studio je akustički obrađena prostorija u kojoj se za
vreme snimanja ili emitovanja programa nalaze mikrofon i izvođač, na primer
govornik ili muzičar. v. studio i gluva soba. |
go (u sportu) |
pogodak; gol (eng. goal); Da li je sudija svirao go? Nije. Bio je obučen i svirao je pogodak. |
Golfska struja |
Galfska struja (The Gulf Stream); morska struja s polazištem u Meksičkom zalivu (Gulf
of Mexico). |
31
Ne |
Da
|
gondola |
uspinjača, žičara; vrsta barke (u Veneciji) |
gramaža |
težina |
gratis |
besplatno; na poklon |
grilovati |
peći na roštilju |
Halejeva kometa |
Hejlijeva kometa |
Herkules |
Herkul |
hidrogen |
vodonik |
hol |
predvorje |
hot dog viršla |
viršla (eng. hot
dog) |
hvala puno |
hvalo lepo; Zahvalnost nije čaša niti kofa i ne može
biti puna ili prazna. |
ići do tamo |
ići donde |
ignorant; ignorisati |
neznalica, koji se pravi da ne zna; ne znati, ne hteti znati |
iljada; 1,000 1,000.00 1,000,00 |
hiljada; 1.000
1.000,00 |
imaginacija; imaginarno |
mašta, uobrazilja, zamišljaj; tobožnje, zamišljeno |
imigrant |
useljenik; v. migrant |
implementacija |
primena; Plan razvoja nije implementiran, već
primenjen. |
inauguracija |
ustoličenje, svečano uvođenje u dužnost, svečano
otkrivanje |
indicije |
znaci, karakterne oznake, simptomi, pokazatelji, osnovi
podozrenja |
indiferentan |
ravnodušan, nezainteresovan |
indikacija; indikator |
pokazivanje, oznaka, uputstvo; pokazivač, pokazatelj, putokaz |
indirektan |
posredan, zaobilazan, okolišan |
32
Ne |
Da
|
indiskretan |
suviše radoznao, nerazborit, nepromišljen, nesmotren,
brbljiv, nepostojan |
indisponiran |
neraspoložen, zlovoljan, mrzovoljan, kenjkav |
indolentan |
neosetljiv, ravnodušan, nehatan, nemaran, lenj |
influenser |
koji utiče na koga ili što, zadobija za, potkupljuje |
inicijalan; inicijativa; inicijator |
početni, osnovni; podstrek, započinjanje, podsticaj, pokretanje; začetnik; Izraz pokretanje
inicijative je pogrešan i predstavlja pleonazam - pokrenuti pokretanje. |
inscenirati |
fig. prirediti kome scenu, javno napasti, izazvati na svađu, tuču |
insert |
umetak; Neupućeni novinari nazivaju insertom (umetkom) isečak iz filma ili TV emisije. |
inspiracija |
nadahnuće |
integracija; Evropske integracije |
pridruživanje, pristupanje; Ne postoje Evropske integracije, već
pristupanje Evropskoj uniji |
integritet; integritet ličnosti |
celovitost, sveukupnost; čestitost, moralnost, poštenje |
intenzitet; sutra će duvati vetar slabog, povremeno jakog
intenziteta |
jačina; sutra će duvati slab, povremeno jak vetar;
Jak intenzitet
je pleonazam - jaka jačina. |
interpretator |
1. tumač, prevodilac, prikazivač 2. fig. pevač, izvođač muzike |
33
Ne |
Da
|
interval temperatura; temperature u intervalu od 2 do 5 stepeni; oblačno vreme sa sunčanim intervalima |
raspon temperatura; temperature u rasponu od 2 do 5 stepeni; temperature od 2 do 5 stepeni; oblačno vreme sa suncem povremeno
(mestimično); Primer ružnog novogovora (ne pokušavajte to kod kuće):
RTS je javio da ćemo posle oblačnog
sistema imati sunčane intervale.
Dosadio mi je oblačni sistem, jedva
čekam sunčane intervale. |
intolerancija |
netrpljivost, netrpeljivost, nepodnošljivost |
intoniranje |
izvođenje, sviranje; orkestar svira himnu. |
intravertan; introvertan |
povučen u sebe, misaon, okrenut sebi; suprotno: ekstravertan - okrenut napolje |
intriga |
spletka, smutnja, zaplet |
iritacija |
draženje, nadraživanje, srditost, gnev, ogorčenje |
ispod 18 godina |
mlađi
od 18 godina; Ispod stola se sakrio dečak mlađi od tri godine. |
ispratiti govor; ispratiti govor ministra Perića |
čuti, slušati, saslušati, prenositi; Ne može se ispratiti govor ministra Perića.
Može se slušati ili prenositi, a ministar će biti ispraćen, ako ide na put. |
ispred Vlade; govoriti ispred; ministar je govorio ispred Vlade Srbije na sastanku u
Podgorici |
u ime Vlade; govoriti u ime; Ministar nije govorio na ulici ispred Vlade Srbije na
sastanku u Podgorici. Govorio je u ime, ili kao predstavnik Vlade. Ispred Vlade Srbije je drvored u ulici Kneza Miloša. |
istodobno; svojedobno |
istovremeno; svojevremeno |
34
Ne |
Da
|
iza devet časova |
posle devet časova; Prilog se ne prikazuje u pet minuta iza, već posle devet časova (iz
studija 2, koji se nalazi iza studija 1). |
Jan Fleming |
Ian Fleming, pisac romana o najpoznatijem tajnom agentu |
Java, ostrvo u Indoneziji; Javansko more |
Džava; Džavansko more; sl. Džakarta (Jakarta), glavni grad Indonezije |
jurisdikcija |
nadležnost (suda), delokrug, oblast (suda) |
kadrovi |
stručnjaci |
kaiš |
tur. opasač |
kajzerica |
lepinja |
Kalemegdanska tvrđava |
Beogradska tvrđava; Kalemegdanska tvrđava je pleonazam - tvrđavska tvrđava; (tur. kale - tvrđava) |
kasa; kasir |
blagajna; blagajnik |
kasapin |
tur. mesar;
koljač; krvnik |
katolkinja |
katolikinja |
keš; plaćanje kešom |
gotovina; plaćanje gotovinom; Jedan od mogućih kandidata za najružniju tuđicu je i
glagol iskeširati (platiti). |
kijamet |
tur. nevreme, nepogoda |
kilaža |
težina |
kineski šop
|
kineska radnja, eng. Chinese
shop; v. Beogradski fešn vik |
35
Ne |
Da
|
klovn |
eng. clown; pajac;
lakrdijaš, klaun |
koketerija; koketovati |
dodvoravanje, namigivanje, kaćiperstvo; privlačiti, zadobijati pažnju, ponašati se "kao
petao" |
kolaju priče |
kruže priče |
kolaps |
slom, naglo opadanje |
kolko-tolko |
koliko-toliko |
koma |
1. zapeta, zarez; 2. pospanost, duboka zanesenost (bolesnika) |
komesar |
poverenik, dužnosnik |
komoditet |
udobnost, ugodnost, popustljivost, nemarnost |
kompetencija |
znanje, stručnost |
konformizam |
saobražavanje, prilagođavanje, prihvatanje mišljenja |
konformista |
prilagodljiv, sklon prihvatanju nečijeg mišljenja iz
koristoljublja |
kontinuiran |
neprekidan, stalan, produžen |
kontrola
|
upravljanje; nadgledanje; vladanje; pregledanje; eng. to control (upravljati, vladati) |
kontrolna soba studija |
tehnička režija; Preko puta studija je tehnička režija (eng. Control Room), akustički obrađena prostorija u kojoj
snimatelj rukuje uređajima za snimanje i/ili emitovanje radio ili TV programa. |
kontraverzan; kontroverzan; kontroverzni biznismen |
sporan; osporljiv; osporen;
fig. kriminalac |
konzumacija; konzument |
potrošnja; potrošač, kupac,
korisnik |
Kopernikus |
Kopernik |
korumpiran; korupcija |
kvaran, izopačen; podmićivanje, potkupljivanje, potplaćivanje |
36
Ne |
Da
|
Kosmet |
Kosovo i Metohija; Kovanica Kosmet uvedena je u vreme kada su
postojali i boljševička kompartija
(komunistička partija), Komgrap
(Komunalno građevinsko preduzeće), Nolit
(Nova literatura), Granap (Gradsko
nabavljačko preduzeće), Kombank (Komercijalna
banka), skojevac, od SKOJ (Savez
komunističke omladine Jugoslavije) s prenosnim, ironičnim značenjem
(omiljenim kod protivnika komunizma) - Savez klipana opterećenih seksom. v. na Kosovu, na Tajlandu |
košava |
tur. vetar; Duvaće vetar u košavskom području je primer
pleonazma - duvaće vetar u vetrovitom području. Pritom, niko od
meteorologa ne obaveštava gledaoce televizije niti slušaoce radija - gde je
to njihovo vetrovito područje? U Podunavlju, Pomoravlju, istočnoj Vojvodini? |
krmenadla; kremenadla |
pržolica |
krucijalno |
suštinsko |
kubikaža |
zapremina |
kuloar |
hodnik |
kurcšlus; kuršlus |
nem. kratak spoj |
kursna lista |
vrednosti deviza |
lager; na lageru |
skladište; uskladišteno |
laureat |
nagrađeni(a); dobitnik priznanja |
lavabo |
fr. umivaonik; U prodavnicama i u reklamama u glasilima gotovo je
nemoguće naći umivaonik, kao da postoje samo lavaboi. Da li se u njima umiva
ili lavaboiše? |
37
Ne |
Da
|
licenca; licenciran |
dozvola; ovlašćen; dozvola za rad; vozačka dozvola (a ne licenca); ovlašćeni projektant (a ne licenciran). |
liflet |
listić, reklamna knjižica |
link |
veza, povezivanje |
lista |
spisak, popis; |
litra, pola litre |
litar, pola litra |
lokacija; lokalizovati; lokalizovati požar |
položaj; odrediti položaj; ul. ugasiti požar |
lorber |
lovor |
luft luftirati |
nem. vazduh; provetriti |
magacin |
skladište, stovarište |
magično |
čarobno |
m aj šest; em aj šest |
MI 6; em i šest (eng. MI 6); U skraćenicama se i slova i brojevi izgovaraju na
srpskom. Ne mogu se na engleskom izgovarati slova, a broj na srpskom, ili
obratno. |
na Majorci
|
na Majorki; Kada kažu da su snimali emisiju na Majorci,
ili čitali zapis u tačci 5, moglo bi neko dete neiskvarenog osećaja za jezik
da ih pita: da li dajete hranu mačci? |
maltretirati |
zlostavljati; kinjiti |
malverzacija |
pronevera, zloupotreba, utaja |
Le Man |
L Man, fr. U francuskom gradu
Manu održavaju se automobilske trke 24 časa L Mana; v. tabelu 2 |
margina; na marginama susreta |
ivica; u okviru, povodom, pod okriljem susreta |
38
Ne |
Da
|
Marselj, marseljeza |
Marsej, marsejeza |
matine |
pre podne |
mećava
|
tur. vejavica; snežna oluja; Snežna mećava je pleonazam. |
medij |
glasilo |
megaloman |
uobražena veličina, bolesnik od ludila veličine, koji precenjuje sebe, svoju vrednost, golemaš |
megdan |
tur. borba, dvoboj |
meni |
jelovnik |
merak |
tur. zadovoljstvo, strast, želja; v.
ćef |
meteorološkinja |
meteorolog, meteorologinja; v. dramaturškinja |
meze |
tur. zakuska, predjelo, posluženje uz piće |
Mhz;
MHZ |
Milion herca (MHz) (megaherc);
Primer: frekvencija radio stanice: 96,9 MHz. Pogrešno: 96.9 Mhz. |
Micubiši Pajero |
Micubiši Pahero; Špansko ime japanskog džipa Pajero izgovara se Pahero, kao Huan (Juan). v. don Žuan |
migracija; migrant |
seoba;
iseljavanje; iseljenik |
Miguel |
Migel (primer: Migel de Servantes) |
Milosrdni anđeo |
Operacija Saveznička sila (eng.
Operation Allied Force); službeni naziv napada
Nato-a na Jugoslaviju |
minđuše |
naušnice |
misterija; misteriozno |
tajna, zagonetka; tajanstveno; zagonetno |
mod; modalitet |
način; mogućnost
|
Monika Levinski |
Monika Luinski Prijateljica Bila Klintona se preziva Luinski (Lewinski), kao što se kaže Njujork (New York) ne Nevjork. |
39
Ne |
Da
|
Mont Everest |
Everest, engleski naziv planine Čomolungma.
U planinskom vencu Himalaja ne postoji
planina Mont. Nije poznato ko je i kako još u nekadašnjoj
Jugoslaviji podvalio geografima, kartografima i piscima udžbenika, dodajući
izmišljen, nepostojeći prvi deo naziva planine Everest. Planinari često, po
povratku sa Himalaja, u radio i TV emisijama skromno ukazuju da se planina
zove Everest, ali neupućeni novinari i voditelji uporno naglašavaju
nepostojeće mont. Uzgred, mont
ne znači ništa ni u srpskom, ni u engleskom jeziku. U engleskim geografskim
kartama primenjuje se skraćenica mt.
ili Mt. za planinu (mount) - Mt.
Kopaonik, Mt. Everest. |
multifunkcionalno |
višenamensko |
multislajsni skener |
višeslojni skener |
mungos |
mongus (eng. mongoose); životinja koja se hrani zmijama i glodarima |
mušterija |
kupac, potrošač; Mušterija je turcizam kojim se "ukidaju" brojne srpske reči, poput - gost
(restorana, hotela), putnik (u taksiju), naručilac, korisnik usluga ... |
nahtkasna, nahthasna, nathasna, natkasna |
noćni ormarić |
najava programa |
najavljivanje, objavljivanje programa |
nakon |
posle |
narator |
pripovedač |
naredni |
sledeći; Nakon reklama, naredni prilog. Tako je uobičajeno u Hrvatskoj. U Srbiji se
pravilno kaže: posle reklama gledaćemo sledeći prilog. |
40
Ne |
Da
|
natpis u novinama |
naslov u novinama; natpis na ulazu u radnju. |
nazvati na
telefon;
nazvati telefonom |
pozvati telefonom; Da li ste nazvali Petra? Ne. Nazvali su ga kumovi ili roditelji na
krštenju. Možete pozvati Petra, i to telefonom, ne na telefon. Nazvati koga telefonom znači dati mu nadimak, prozvati ga Telefonom (Pera
Telefon). |
o nikome; od nikuda |
ni o kome; niodkud; Nismo govorili ni o kome. Došao
je niodkud. |
nitrogen |
azot |
sa niz primera; posle niz godina |
nizom primera (dokazujemo); posle niza godina |
notes |
beležnica; eng. notes
(beleške); izg. nouts |
notoran |
opšte poznat |
novela; novelist |
roman; romanopisac |
nudle |
rezanci |
nutritivan |
hranljiv |
obzirom |
s obzirom (na to) |
odijum |
mržnja, ogorčenje, nezadovoljstvo |
okoliš |
okolina |
oprečan |
suprotan |
opsajd |
ofsajd; nedozvoljeni položaj; zaleđe (eng. off side) |
opskuran |
nepoznat, neznatan, mračan, maglovit, nejasan |
ordevr, ordever |
fr. predjelo, zakuska |
parče; parčad |
tur. komad; odlomci |
pasarela; pasaž |
pešački most; prolaz |
41
Ne |
Da
|
pasioniran |
strastven |
patetično |
jadno |
pazarni dan; pazariti; predati dnevni pazar |
pijačni dan; kupovati; predati dnevni prihod |
|
Beiđin (eng. |
performans; performanse
(uređaja); performer |
predstava; osobine (uređaja);
izvođač |
perla |
ogrlica v. biserne perle |
pertle |
vezice; Na cipelama se vezuju vezice. |
Picburg |
Pitsburg; U nekim glasilima preimenovali su američki grad
Pitsburg u Picburg. |
pikavac |
opušak |
piksla |
pepeljara; Piksla je u užem izboru za najružniju tuđicu u
iskvarenom, uličnom jeziku. |
pilon |
visoka građevina;
stub; Prilikom izgradnje novog mosta na Savi u Beogradu
nametnuta je tuđica pilon, umesto stuba. |
pirinač |
riža |
pismena vežba |
pisana vežba |
pjaceta; plato |
trgić; mali trg; trg |
plin; plinovod |
gas; gasovod |
plus toga |
osim toga |
42
Ne |
Da
|
Poćorek |
Potjorek (Oskar
Potiorek), austrougarski vojskovođa |
pojačalo; pojačivač |
pojačavač; U Srbiji se kaže pojačavač, u Hrvatskoj pojačalo, sl. glazbalo (muzički instrument), dizalo (lift) |
pojačivač arome; pojačavač arome |
pojačavač mirisa; U brojnim proizvodima bez mirisa piše pogrešno da je
dodat pojačavač arome (u prevodu -
pojačavač mirisa) iako se odnosi na ukus; v. aroma |
pojasniti |
objasniti |
po njemu |
prema njemu; prema njegovom mišljenju; po njemu se prosulo piće. |
populacija |
stanovništvo |
portparol; portparolka |
glasnogovornik; glasnogovornica; Među kandidatima za najružniju tuđicu je i
neverovatna reč: portparolka.
Ljubitelji tuđica lome jezik izgovorajući portparol
(često bez prvog r, potparol) a ne
mogu da izgovore jedinu odgovarajuću reč koja je u duhu srpskog jezika:
glasnogovornik. |
poslušajmo novu numeru Bet Hart |
čujmo novu pesmu Bet Hart; Bet Hart ne peva numere, već pesme. Pesmu ne možemo
poslušati. Može se poslušati savet. |
pospešiti |
ubrzati |
potaž |
supa; gusta
supa |
preći se; on se prešao |
prevariti se; on se prevario, prešao je preko ulice van prelaza |
predispozicija |
sklonost, nastrojenost, prirodna sposobnost |
predlog za koga smo glasali |
predlog za koji smo glasali |
43
Ne |
Da
|
prefiks |
predmetak; Umnošci ili decimalni delovi mernih
jedinica u međunarodnom sistemu jedinica SI obrazuju se dodavanjem
predmetaka ispred naziva jedinice. primer: centimetar. |
preokupacija |
zaokupljenost, predubeđenje, zabrinutost, predrasuda,
zauzetost nečim, opčinjenost |
prevashodno |
pre svega, prvenstveno; prevashodno je pozajmljenica iz ruskog jezika. |
prezentovati |
predstaviti |
pričamo o ... |
govorimo; razgovaramo o ... U studiju se ne priča. Pričaju se bajke deci pre
spavanja. U studiju se govori ili razgovara o ... |
pridoneti |
doprineti |
pripejd |
pretplata |
postpejd |
račun za telefon |
prisila |
prinuda; Nije odlučeno pod
prisilom, već pod prinudom. |
probati; probao je da
iskontroliše situaciju |
okusiti, kušati; Može se probati vino, jelo, ne može se probati da ... Pokušao je da utiče na okolnosti. v. kontrola, v. situacija |
procedura |
postupak, način rada |
procesija |
povorka, litija |
procesuirati |
voditi parnicu, sudski spor, saslušavati |
promišljati |
razmišljati |
psihološkinja
|
psiholog, psihologinja; v. dramaturškinja |
publika |
gledaoci, slušaoci |
pulsni |
impulsni |
punkt; kontrolni punkt |
tačka, uporište; kontrolno mesto |
44
Ne |
Da
|
raf |
polica |
ragu |
gulaš |
rajsferšlus, rajsfešlus, rajferšlus, rajfešlus |
zip, patent zatvarač |
redukcija |
smanjenje |
renome; reputacija |
ugled, slava, dobar glas; uvaženje, glas, ime, biti na glasu |
replika |
1. odgovor (na odgovor); 2. kopija izvornog umetničkog dela |
rerna |
pećnica; U pećnici se peče. Da li se u rerni rernuje? |
resor resorni ministar |
oblast, područje, nadleštvo, struka; nadležni ministar |
respirator |
aparat za disanje; potpora disanju |
reš |
zapečen, dobro pečen; v.
tost |
Kejt Ričards |
Kit Ričards (Keith Richards); Gitarista
i kompozitor grupe the Rolling Stones nije
žensko i ne zove se Kejt (Kata, Katica). |
rikverc; vožnja u rikverc |
nazad; vožnja unazad |
rinfuza |
rasuto, na gomili, bez omota, bez pakovanja |
ringla |
grejna ploča |
rival rivalstvo |
protivnik, suparnik; suparništvo |
runda; plasirati se u drugu rundu takmičenja; startovala je treća runda dijaloga |
krug; kolo; izboriti se za drugo kolo takmičenja; dospeti u treće kolo takmičenja;
počeo je treći krug razgovora, pregovora |
ruta; migrantska ruta |
putanja; iseljenička putanja, iseljenički pravac, put seobe |
45
Ne |
Da
|
sač; jelo ispod sača |
poklopac, zvono; jelo ispod zvona |
samit; samit političara |
vrh; susret (političara) na visokom nivou |
santimetar |
centimetar; v. prefiks |
segment |
deo |
selekcija |
izbor |
Serbian Broadcasting Corporation |
Radio television of Serbia (RTS); U Srbiji ne postoji Srpska radio televizija (eng. Serbian Broadcasting Corporation) |
sertifikat; certifikat |
uverenje, svedočanstvo |
servirati jelo |
poslužiti jelo |
sesija |
sednica |
set propisa |
grupa propisa; Poslanici nisu razmatrali set, već grupu propisa. |
sijaset |
tur. mnoštvo |
sisanje (napisano "ošišanom" latinicom) |
šišanje; Na internetu i na televiziji mogu se videti i slova ć,
č, ž, š, napisana tzv. ošišanom latinicom - c, z, s. Slično, u pojedinim salonima lepote postoje i cenovnici
sa uslugama: - musko sisanje, zensko sisanje. U "ošišanoj" latinici, ako se već
mora koristiti, nije dozvoljeno umesto đ pisati dj, već d, kao što se umesto
ć, č, ž, š ne sme pisati cc, ch, zz, ss ili sh. |
situacija |
položaj, stanje, okolnost |
skver |
trg |
sokak
|
tur. ulica; Garavi sokak - posivela, prljava ulica. |
46
Ne |
Da
|
Solun |
Tesaloniki, drugi po veličini grad u Grčkoj. Solun je istorijsko tursko ime, kao što je Naissus
latinski naziv Niša. |
somun |
lepinja |
sos |
umak, umokac, moča |
sote |
paprikaš |
start; startovati |
početak; pokrenuti (motor, mašinu), započeti (trku, takmičenje) |
stereotipan |
starokovan, ukalupljen, nepromenljiv,
uobičajen |
stigma; stigmatizovati |
žig, znamenje srama; žigosati, obeležiti, oklevetati |
stimulans |
potsticaj, potstrekivanje, pobuđivanje |
stopirati |
zaustaviti |
stornirati |
poništiti, otpisati, ispraviti grešku u knjiženju |
studio i gluva soba |
studio i tehnička režija; Osnovna studijska celina u radiju i televiziji sastoji
se od studija i tehničke režije. Samo u Srbiji, u kojoj živi manje od promila
čovečanstva, nestručnjaci su uveli "nove" izraze za studio i
tehničku režiju. Najpre su, nepotrebno i nerazumno, tehničkoj režiji dali
pogrešan naziv - studio. Zatim su stvarnom studiju, preko puta tehničke
režije dali nov, pogrešan naziv: gluva soba. Gluve sobe nisu potrebne u radio
i TV stanicama, niti u studijima za snimanje muzike. Jedino u najvećim
studijima u najrazvijenijim zemljama postoje male tzv. polugluve sobe za
snimanje specijalnih efekata za dramu ili film. Prave gluve sobe postoje u
elektro-akustičkim laboratorijama za naučna istraživanja, izuzetno su složene
za projektovanje i skupe za izgradnju. |
47
Ne |
Da
|
subvencija; subvencionisan kredit |
podsticaj, olakšica, finansijska podrška; podsticajni kredit |
suma; sumirati |
zbir, iznos; sabrati |
suživot |
zajedništvo; zajednica; zajednički život |
Šerpas; Šerpasi |
Šerpa; Šerpe - pripadnici naroda iz Nepala |
šesto dinara |
šeststo dinara; šesto je redni broj: 6. |
šikanirati |
kinjiti, pakostiti, zlonamerno uzmenemiravati |
šlajm |
iskašljak, sluz, izlučevina |
šnenokle |
plutajuća ostrva |
šnicla |
odrezak |
šofer |
vozač |
šoferka |
1. žena vozač; 2. ul. vetrobran |
šoferšajbna
|
vetrobran, vetrobransko staklo; Osim što je reč vetrobran zamenjena ružnom tuđicom, na
iskvarenom nemačkom, uz dodatak slova n
koje ne postoji u izvornoj reči šajbe, izmišljena je i zadnja šoferšajbna, besmisleno i nelogično, jer zadnje staklo ne
može biti vozačevo. |
špajz |
ostava |
špenadla |
pribadača |
šraf; šrafciger |
zavrtanj; izvijač |
štikla |
potpetica, peta |
štiklirati, štriklirati |
precrtati, obeležiti, označiti |
štrafta; na štrafte |
linija, crta, pruga; prugasto
|
šuster |
obućar |
tacna |
tanjirić, plitak tanjir, fig. poslužavnik |
48
Ne |
Da
|
na Tajlandu; na Kosovu; sa Tajlanda; sa Kosova |
u Tajlandu; u Kosovu; iz Tajlanda; iz Kosova; Tajland nije ostrvo. Ne ide se na, već u Tajland. Ne vraća se sa, već iz Tajlanda. Ide se na Skijatos, ne ide se na Grčku. Bio sam u Tajlandu, Vojvodini i u Kosovu, ne na Tajlandu, na Vojvodini, na Kosovu. |
target targetirati |
cilj, meta ciljati |
tartar sos |
tatarski umak |
taster |
dirka, dugme |
taze |
tur. sveže, novo |
televizija visoke definicije |
televizija visoke jasnoće (oštrine); HDTV (high
definition television) |
tenzija |
napetost |
tipizirati |
srediti po vrstama ili klasama |
toalet |
nužnik |
toaleta |
večernja haljina |
tonac |
snimatelj zvuka |
tost |
dvopek, prepečenac; U stihu pesme "Dodirni mi
kolena", grupe Zana pominje se višestruki pleonazam - reš prepečen tost, sa značenjem: dobro pečen prepečen dvopek. v. reš. |
transfer |
prenos |
transformacija |
preobražaj, pretvaranje, preoblikovanje, prestrojavanje |
49
Ne |
Da
|
transparentno; transparentnost
|
providno; providnost; javnost rada; dostupnost informacija;
proverljivost podataka; odsustvo tajnovitosti. Ne može se povećati transparentnost (providnost) rada
skupštinskog odbora. Može se otkloniti tajnovitost, poboljšati javnost rada,
povećati dostupnost informacija i proverljivost podataka na zahtev
zainteresovanih. |
tranzit |
prevoz |
trešnjin cvet; Ulica Trešnjinog cveta u Beogradu |
trešnjev cvet; Ulica Trešnjevog cveta u Beogradu; Cvet se ne odnosi na plod, trešnju, već na drvo,
trešnjevo drvo. Svilena buba se ne hrani listom dudinja već, dudovim listom. |
Trijumfalna kapija |
Pobednički
slavoluk; Čuveni spomenik u
Parizu podignut u slavu vojničkih pobeda ne predstavlja vrata (tur. kapija) već slavoluk. |
troduplo |
trostruko v. duplo |
tron |
presto |
trosistemska zvučnička kutija |
tropojasna zvučnička kutija |
trotoar |
pločnik |
tura; brazilska tura |
obilazak, putovanje; obilazak Brazila; putovanje kroz Brazil |
turbulentno |
nemirno, burno |
u cilju |
s ciljem; radi |
udariti kamen temeljac |
položiti kamen temeljac; Kamen temeljac nije udaren, već položen. |
50
Ne |
Da
|
ultimativan |
1. eng. ultimate - krajnji, konačan, vrhunski 2. koji ima oblik
ultimatuma; poslednji predlog, završna reč;
poslednji uslov sa ograničenim rokom |
u nas je stanje takvo |
kod nas je stanje
takvo |
unidirekciono bidirekciono omnidirekciono |
jednosmerno dvosmerno neusmereno (primer - neusmereni mikrofon) |
upliv; nemam upliva u to |
uticaj; memam uticaja na to |
urgentno |
hitno, neodložno |
u vezi toga; vezano sa |
u vezi s tim; u vezi sa |
uželeti se |
zaželeti se |
vehementan |
žestok, plah, vatren, strastan, neobuzdan, žustar |
ve me a |
ve em a; Pravilan izgovor skraćenice VMA je - ve em a. Ne postoji slovo me. Ne kaže se be me ve (BMW). Me je onomatopeja (podražavanje glasa; glasanje) ovce. |
(ona je) vidla |
videla |
vocap |
votsap (eng. WhatsApp;
What’s Up) |
volumen (… za povećani volumen kose) |
zapremina; bujnost (kose); (… za povećanu bujnost kose) |
Klaus Vurman |
Klaus Forman (Klaus
Voormann), nemački gitarista, slikar, prijatelj Bitlsa |
51
Ne |
Da
|
vršiti pregled |
pregledati, obavljati pregled; Vrši se žito. Sve drugo se obavlja. |
zadnji put |
poslednji put; Prvi i poslednji put. Prednji i zadnji deo prostorije. |
zaprečiti put |
preprečiti |
zavrediti |
zaslužiti (priznanje) |
zejtin; suncokretov zejtin |
tur. maslina, maslinovo ulje; Maslinovo ulje proizvodi se ceđenjem maslina, ne može
se dobiti od suncokreta ili kukuruza. I u turskom jeziku postoji posebna reč
za suncokretovo ulje. |
zihernadla |
skopčanica, bezopasna (pribadača) |
zona |
oblast, područje, pojas |
Žastin
|
Žistin Žistin je ime belgijske teniserke (Justine Henin) koju su naši sportski novinari preimenovali, jedni
u Žastin, drugi u Džastin. |
52
Predlog za uvođenje slova ǝ, u srpsku ćiriličnu azbuku i latiničnu abecedu
Kod nas se mnoštvo stranih naziva piše i izgovara pogrešno zbog
nepostojanja slova ǝ, poput muklog e. Premda u stranim jezicima ima primera
nekoliko vrsta glasa ǝ, uvođenjem jednog, opšteg ǝ, za sve jezike, iako to nije
savršeno rešenje, izbegle bi se nedoumice i grube greške.
U svakom slučaju manje je pogrešno, na
primer, za čuvenu rok grupu Deep
Purple napisati Dip Pǝrpl
nego Dip Parpl ili Dip Prpl. Slično važi i za čuvenog glumca Colina
Firtha (Kolin Fǝrt) koga naši novinari,
izbegavajući da napišu Frt, prekrštavaju u Firt ili Fert.
Nemamo opravdanja da budemo nemarni i
neodgovorni ni prema slavnoj rok grupi ni prema omiljenom glumcu, te da im
menjamo imena, kao što nijedan naš Brka Brkić ne bi bio srećan da mu ispred r
dodaju a (kao u Parpl) niti i ili e (kao u Firt, Fert), da ga prekrste u Barka Barkić, Birka Birkić ili Berka
Berkić.
Nemamo prava ni da učimo decu da se može
raditi pogrešno i neodgovorno, čak i preimenovati strane nazive i imena, kao da
su naš jezik i pismo manje vredni od drugih i tobože im nisu dorasli, te moramo
pogrešno da govorimo i pišemo da se francuski glumac zove Matje ili Matj, a ne Matjǝ
Kasovic (Mathieu Kassovitz).
Deca iz osnovne škole gledala su čuvenu
britansku TV seriju Broudčrč, primerenije bi bilo napisati Broudčǝrč (eng. Broadchurch) i
uočili su da su na našoj televiziji uspeli da obe reči (broad i church) napišu
pogrešno - brod, čerč.
Stoga vredi razmisliti o ovom predlogu, a
bilo bi najbolje kada bi ga stručnjaci razmotrili i, uz dobru volju, ako
smatraju opravdanim ponudili i moguće bolje rešenje.
U tabeli 2 navedeni su primeri u prilog uvođenja slova
ǝ.
53
Tabela 2 |
Primeri u prilog predlogu za uvođenje slova ǝ
|
|
Ne |
Da |
Erik Bardon Erik Brdon |
Erik Bǝrdon (Eric Burdon) |
Ričard
Barton |
Ričard
Bǝrton (Richard Burton) |
Birmingem |
Bǝrmingem
(Birmingham) |
Brodčerč |
Broudčǝrč (Broadchurch) |
Vinston Čerčil |
Vinston Čǝrčil (Winston Churchill) |
Dip
Parpl Dip
Prpl |
Dip Pǝrpl (Deep Purple) |
Edinburg |
Edinbrǝ
(Edinburgh) |
erl |
ǝrl,
engleski grof |
Kolin Firt Kolin Fert Kolin Frt |
Kolin
Fǝrt (Colin Firth) |
Jurgen Jirgen Jorgen Jergen Jrgen |
Jǝrgen
|
Le Man L Man |
Lǝ Man, fr. U francuskom gradu Manu
održavaju se automobilske trke 24 časa Lǝ Mana. |
Matje Kasovic Matj Kasovic |
Matjǝ Kasovic (Mathieu
Kassovitz) |
Džejmi
Li Kertis Džejmi
Li Krtis |
Džejmi Li Kǝrtis (Jamie Lee Curtis) |
Tina
Tarner Tina
Trner Ajk
Tarner |
Tina
Tǝrner (Tina Turner)
Ajk
Tǝrner (Ike Turner) |
<>
<> <>
Коментари
Постави коментар